Primjeri dobre prakse u procesu mirenja

U organizaciji Centra za mirenje „Medijator“, akreditiranoj instituciji za mirenje po Ministarstvu pravosuđa RH, u Zagrebu je 22. listopada održana 1. međunarodna konferencija medijatora jugoistočne Europe o medijaciji i razvoju komunikacija na kojoj su sudjelovali medijatori iz Republike Hrvatske, Republike Srbije, Republike Bosne i Hercegovine te Republike Makedonije. Konferenciju o mirenju kao načinu rješavanja sporova podržala je i Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske.

U tematskom bloku pod nazivom Komunikacija i medijacija učinkovite tehnike za upravljanje i rješavanje konflikata i sporova, izlaganje na temu „Medijacija u individualnim radnim sporovima u praksi kao doprinos organizacijskoj klimi“ održala je Estera Rakić, izvršna direktorica Ureda za odnose s regulatorom Hrvatske pošte, koja je ujedno miritelj i trener mirenja.

Sudionici konferencije imali su priliku saznati više o primjerima dobre prakse u Hrvatskoj pošti s aspekta radno-pravnih sporova, ali i medijacije s gledišta korisnika – potrošača te o tome kako se primjenjuje zakonska regulativa i interna regulativa unutar poduzeća.

Hrvatska pošta jedna je od nekoliko tvrtki u Hrvatskoj koja je sastavni dio projekta MATRA što ga je inicirao Ured Vlade RH za socijalno partnerstvo. Ured je zadužen za njegovu implementaciju uz suradnju Centra za internacionalnu pravnu suradnju iz Nizozemske. U tom smislu Hrvatska pošta je 2007. donijela i aneks Kolektivnog ugovora kojim su ugovorne strane sporazumne da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem na način i prema postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju. Od kraja 2009., nakon reorganizacije Hrvatske pošte, svaki pojedinačni ugovor o radu sadrži i klauzulu o nastojanju rješenja spora mirnim putem prema pravilima Pravilnika o mirenju. Kada je riječ o medijaciji s aspekta korisnika ili potrošača, i Zakon o poštanskim uslugama ima iznimno jake odredbe o zaštiti korisnika, te se njihova prava štite kroz čak tri stupnja rješavanja korisničkih prigovora.

Godine 2013. provedeno je oko 260 postupaka mirenja, a približno polovina tih postupaka završena je sklapanjem nagodbe kroz program zbrinjavanja, dok je 2014. pokrenuto otprilike 220 postupaka i gotovo su svi završeni nagodbom. U 2015. bilo je manje postupaka u kojima se predlagalo okončati spor mirenjem, pa ih je povedeno oko 60, a otprilike 45 završeno je sklapanjem nagodbe.

Cilj je u budućnosti ojačati mirenje, jer se tako sudovi rasterećuju u radno-pravnim sporovima, smanjuju se troškovi i stvara se tolerantno okruženje pogodno za gospodarski i socijalni razvoj. O značenju procesa mirenja svjedoče i povratne informacije te komentari sudionika konferencije iz spomenutih zemalja, koji su istaknuli važnost prenesenih iskustava pritom posebno citirajući prezentaciju Estere Rakić. Ona je kroz segment kompanijske kulture istaknula značenje komunikacije i razgovora te time podsjetila da se samo međusobnim iskrenim i punim razumijevanjem može postići cilj kojim bi se medijacija implementirala u svim sferama života u zajednici.