Hrvatska pošta
Mineral barit i stijena tuf novi su motivi na poštanskim markama
20.05.2024.
Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 21. svibnja 2024. novi prigodni poštanski blok s dvije marke „Minerali i stijene“. Riječ je o seriji maraka koja se izdaje svake parne godine, a ovaj su put motivi mineral barit ili težac, koji potječe s lokaliteta Sivca na Petrovoj gori, i stijena tuf ili pršinac s nalazišta Donjeg Jesenja u Hrvatskom zagorju. Autor bloka je zagrebački dizajner Dean Roksandić, a nominalna vrijednost svake marke u bloku je 2,50 eura. Naklada izdanja iznosi 20.000 blokova, a prati ga i prigodna omotnica prvog dana (FDC). Nove prigodne marke mogu se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.
Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisala je Biserka Radanović-Gužvica
Barit je mineral iz razreda sulfata, a naziv mu je izveden od grčke riječi barys, težak, što upućuje na to da je gustoća barita neuobičajeno velika. Zato je stari hrvatski naziv za ovaj mineral težac. Barit je jedan od rjeđih minerala koji ima veliku raznolikost kristalnih oblika. Postanak barita može biti vezan uz magmatske i sedimentne procese, pa se najčešće pojavljuje u hidrotermalnim žilama, osobito onima koje sadrže minerale olova i srebra te u pukotinama unutar magmatskih stijena. Barit je glavna ruda barija, a zahvaljujući velikoj gustoći, ima vrlo široku primjenu u proizvodnji papira, tekstila i gume. Zbog svojstva apsorpcije radioaktivnog zračenja barit se koristi u medicini kao zaštita i kontrastni materijal pri rendgenskom snimanju.
Tuf ili pršinac stijena je nastala taloženjem, vezivanjem i kompakcijom vulkanskog pepela. Naziv tuf izveden je od talijanske riječi tufo, mekano, rastresito, prhko, čime je opisano glavno obilježje ove vrste stijena. U Hrvatskoj se tufovi pojavljuju u sjeverozapadnom dijelu zemlje, u okolici Huma na Sutli, Donjeg Jesenja, Lepoglave, Varaždinskih Toplica i Slanja. Kod Donjeg Jesenja nalazi se bogato nalazište zeolitnog tufa čije se rezerve procjenjuju na tri milijuna tona. Njegova glavna osobina je mikroporozna struktura s porama i šupljinama u kojima se nalaze kationi i molekule vode koji se mogu vrlo lako otpuštati i ponovno primati. Upravo zahvaljujući tomu, zeoliti se koriste kao ionski izmjenjivači, pročišćivači i omekšivači vode, katalizatori ili prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta za reguliranje vlažnosti i kontinuirano otpuštanje kalija, a istražuju se i mogućnosti njihove primjene u biomedicini i biokemiji.
.png?vel=592038)
Izdanje bloka „Minerali i stijene“
Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 21. svibnja 2024. novi prigodni poštanski blok s dvije marke „Minerali i stijene“. Riječ je o seriji maraka koja se izdaje svake parne godine, a ovaj su put motivi mineral barit ili težac, koji potječe s lokaliteta Sivca na Petrovoj gori, i stijena tuf ili pršinac s nalazišta Donjeg Jesenja u Hrvatskom zagorju. Autor bloka je zagrebački dizajner Dean Roksandić, a nominalna vrijednost svake marke u bloku je 2,50 eura. Naklada izdanja iznosi 20.000 blokova, a prati ga i prigodna omotnica prvog dana (FDC). Nove prigodne marke mogu se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisala je Biserka Radanović-Gužvica
Barit je mineral iz razreda sulfata, a naziv mu je izveden od grčke riječi barys, težak, što upućuje na to da je gustoća barita neuobičajeno velika. Zato je stari hrvatski naziv za ovaj mineral težac. Barit je jedan od rjeđih minerala koji ima veliku raznolikost kristalnih oblika. Postanak barita može biti vezan uz magmatske i sedimentne procese, pa se najčešće pojavljuje u hidrotermalnim žilama, osobito onima koje sadrže minerale olova i srebra te u pukotinama unutar magmatskih stijena. Barit je glavna ruda barija, a zahvaljujući velikoj gustoći, ima vrlo široku primjenu u proizvodnji papira, tekstila i gume. Zbog svojstva apsorpcije radioaktivnog zračenja barit se koristi u medicini kao zaštita i kontrastni materijal pri rendgenskom snimanju.
Tuf ili pršinac stijena je nastala taloženjem, vezivanjem i kompakcijom vulkanskog pepela. Naziv tuf izveden je od talijanske riječi tufo, mekano, rastresito, prhko, čime je opisano glavno obilježje ove vrste stijena. U Hrvatskoj se tufovi pojavljuju u sjeverozapadnom dijelu zemlje, u okolici Huma na Sutli, Donjeg Jesenja, Lepoglave, Varaždinskih Toplica i Slanja. Kod Donjeg Jesenja nalazi se bogato nalazište zeolitnog tufa čije se rezerve procjenjuju na tri milijuna tona. Njegova glavna osobina je mikroporozna struktura s porama i šupljinama u kojima se nalaze kationi i molekule vode koji se mogu vrlo lako otpuštati i ponovno primati. Upravo zahvaljujući tomu, zeoliti se koriste kao ionski izmjenjivači, pročišćivači i omekšivači vode, katalizatori ili prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta za reguliranje vlažnosti i kontinuirano otpuštanje kalija, a istražuju se i mogućnosti njihove primjene u biomedicini i biokemiji.
