Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 21. ožujka nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska flora“ čiji su motivi opatijske kamelije - Rubra Simplex, Alba Plena i Desire - koje krase brojne tamošnje vrtove, parkove i perivoje. Marke je oblikovala Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a izdane su u arcima od 20 maraka i u nakladi 25.000 primjeraka po motivu te u karnetima od 10 maraka otisnutih u 10.000 primjeraka. Hrvatska pošta otisnula je i tri maksimum-karte u nakladi 700 primjeraka po motivu. Nominalna vrijednost svake marke je 0,96 eura. Kamelije na poštanskim markama mogu se kupiti u poštanskim uredima i na https://www.epostshop.hr/, a izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).
 
Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisala je Antonija Cvetković, direktorica International Camellia Society, Regija kamelija Hrvatska.
 
Kamelija, lat. Camellia, trajno je zelena cvjetnica iz porodice čajevki (Theacea) koje su grmolike i stablaste biljke. Velika ih je većina podrijetlom iz jugoistočne Azije, Kine i Japana, te u tim područjima rastu kao autohtone biljke. Cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti i crveni, veličine do 6 cm, ali i veći, ovisno o vrsti, sa žutim tučkom u sredini ili bez tučka - sve zavisno od vrste kamelije. Najbrojnije su kamelije japonike, a za proizvodnju čaja koristi se biljka naziva Camellia sinensis. Pretpostavlja se da su podrijetlom s Tibeta sve do južnog dijela Kine. Zadnjih se stoljeća uzgajaju i u Europi zato što je potražnja za aromatičnim čajem konstantna zbog korisnog djelovanja zelenog čaja na zdravlje. Postoji i vrsta Camellia sasanqua koja cvate u ranu jesen. Mnogi hibridi nastaju svake godine jer stručnjaci križaju razne vrste, pa se onda rađaju različite kamelije u čijem cvatu možemo uživati cijele godine. Najviše novih hibrida nastaje u SAD-u i Kini.
Stablo kamelije može narasti do 10 metara visine. Korijen je plitak i vrlo razgranat. Lišće je zeleno, boja listova može biti tamnija ili svjetlija, a listovi okruglih, šiljatih ili ravnijih oblika ovisno o vrsti. Kamelije zahtijevaju kvalitetnu njegu: redovitu dohranu, kiselo tlo, dobru protočnost vlage, tj. kiše ili snijega, ambijentalnu vlagu, polusjenu i dugotrajno ne podnose jako podnevno sunce, a još manje buru i hladan vjetar.
Kamelije su dobile naziv po botaničaru, farmaceutu Georgeu Josephu Kamelu, koji ih je donio u Europu. Kamel je rođen u Brnu u današnjoj Češkoj Republici, a umro je u Manili na Filipinima 1706. u 45. godini života u kojoj je proveo veći dio svojega kratkog i istraživačkog vijeka.
Kamelija je postala i ostala dio kraljevske baštine mnogih zemalja u Europi te još i danas stoji na vrhu tog pijedestala.
 
Kamelija japonika Rubra Simplex
Ljepota crvenih cvjetova ove vrste kamelije je u jednostavnosti njihova rasporeda - cvjetni vjenčić sastoji se od pet do sedam latica, a poseban šarm daju mu izrazito žuti ispupčeni prašnici. Biljka cvate od sredine zime do sredine proljeća. Ova kamelija ima za Opatiju posebnu priču. Iginio Scarpa (1794. - 1866.), u svoje doba bogati tršćansko-riječki poslovni čovjek, bio je Opatijac po pradjedu s majčine strane. Izgubivši prerano svoju voljenu suprugu Angiolinu Sartorio (1801. - 1832.) u njezin je spomen sagradio ljetnikovac koji danas poznajemo pod imenom Villa Angiolina te je nakon što je otkupio okolnu zemlju od opatijskih seljaka počeo sustavno uređivati okoliš i tako stvorio raskošan perivoj koji i danas nosi naziv Park Angiolina. Priča kaže da je njegov šurjak, Giovanni G. Sartorio, donio 1845. iz parka dvorca Pillnitz kod Dresdena prvu sadnicu kamelije i darovao je Iginiju koji ju je posadio u blizini vile u čast svojoj rano preminuloj supruzi Angiolini. Rubra Simplex iz Pillnitza može se vidjeti na mrežnoj stranici parka Pillnitz. Ima najmanje 246 godina, visoka je otprilike 8,9 m, promjera gotovo 14 m i obujma oko 32 m. Tijekom cvatnje ima otprilike 35 000 cvjetova. S obzirom na klimu u tom dijelu Europe, zimi je uvijek bila zaštićena slamom i drvenim pokrovima, a sada ima pokretnu staklenu kupolu.
Opatijska kamelija japonika Rubra Simplex je za Udrugu ljubitelja kamelija jedan od simbola Opatije. Nalazi se u Parku Angiolina i u mnogim opatijskim vrtovima.
 
Kamelija japonika Desire
U američkom godišnjaku kamelija iz 1977., na 209. stranici, registar broj 144, navodi se da je ovu kameliju stvorio David Feathers iz Lafayetta u Kaliforniji i da je prvi put procvjetala 1973. godine. Srednje je veličine, bijelo-ružičasta, obrubljena dubljom ružičastom bojom, dvostruko formirana. Cvijet ima 60 latica veličine 10 do 10,5 cm i dubine 5 cm. Cvijet se dugo drži na grmu. Rast biljke je uspravan, gust i s tamno zelenim listovima dužine 8,5 cm i širine 5 cm. Ova je vrsta kamelije otporna na hladnoću do -10 ili -15 stupnjeva Celsiusa. Biljku je 2002. Royal Horticultural Society nagradio priznanjem Award of Garden Merit. Uzgaja se u privatnim vrtovima Opatije.
 
Kamelija japonika Alba Plena
Ovaj kultivar donio je u Englesku iz Kine 1792. kapetan John Corner brodom Carnatic u vlasništvu Istočnoindijske kompanije. Domovina ove biljke je kineska provincija Guangdong i znatno je starija nego moderna metropola Shenzhen u Guangdongu. Uvezena je i u Ameriku oko 1800. u New Jersey. Ima prekrasan bijeli cvijet koji je u 19. stoljeću postao simbolom ženske izvrsnosti i ženskog prava glasa. Cvijet je simetrično dvostruke forme, veličine srednje do velike, promjera 10 cm i 3,5 cm dubine. Latice se smanjuju u proporciji prema centru. Biljka je srednjeg rasta i ima svijetlo zelene listove. Također se može naći u opatijskom parku i privatnim vrtovima.